Pomozite razvoju web mjesta, dijelite članak s prijateljima!
Planet je preplavljen rastom plastičnog otpada, izuzetno alarmantnog problema zbog kojeg je Europska unija reagirala. Mnogi plastični proizvodi bit će zabranjeni i kojima su dostupni jeftini nadomjesci. Prema nebrojenim studijama, plastika ne samo da ubija morske životinje i ekosustave, već je i opasna po ljudsko zdravlje. S obzirom na šokantne statistike, sve više ljudi odlučuje se odreći plastike. A ako sumnjate, luxury-decor.net nudi vam nekoliko dobrih razloga da prestanete koristiti proizvode od plastike.
Plastični proizvodi su posvuda! Šetajte očima po kuhinji ili uredu i shvatit ćete da ste okruženi plastikom: bocama za vodu, slamkama, priborom za jednokratnu upotrebu i slično. Ovo je samo nekoliko primjera plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu koji štete okolišu i našem zdravlju. Ali potpuno uklanjanje plastike iz vašeg načina života uopće nije realan pristup. Dakle, pogledajmo neke strategije koje vas mogu potaknuti da dramatično smanjite upotrebu plastike.
Proizvodnja proizvoda od plastike gubi svaku mjeru
Popularnost plastike, koja je počela rasti 1950-ih, sada je izmakla kontroli. Prema istraživanjima, u svijetu je proizvedeno oko 900 tona plastičnih predmeta i nema znakova da će se proces usporiti. Uz to, degradacija na ovaj način traje i do 400 godina.
Većina proizvoda od plastike jednokratna je
Jeste li znali da je otprilike polovica godišnje proizvodnje plastike za jednokratnu upotrebu? To uključuje predmete poput plastičnih vrećica, omota, boca s vodom i slamki. Uz to, neki od njih poput primjerice tekućih deterdženata za pranje rublja uopće se ne mogu reciklirati. Zbog toga se nekoliko tvrtki obvezalo smanjiti plastične proizvode za jednokratnu upotrebu nudeći deterdžent za pranje rublja u kapsulama izrađenim od biorazgradivih sastojaka na biljnoj bazi i pakiranim u kartonske kutije koje se mogu reciklirati. Čak je i kraljevska obitelj prihvatila zeleni trend zabranivši upotrebu slamki u Buckinghamskoj palači.
Plastični proizvodi završavaju u našim oceanima i utječu na morski život
Svaki ikad napravljen komad plastike ostat će u okolišu u jednom ili drugom obliku i najčešće završi u oceanima. Naša potrošnja plastike izravno utječe na podvodni život, uključujući ribu koja je prvenstveno glavni izvor hrane za ljude. Uznemirujući rezultati istraživanja pokazuju da je iz oceana ispušteno između 4 i 12 milijuna metričkih tona plastike, a taj će se broj udvostručiti u sljedećem desetljeću. Prilično zastrašujuća statistika, zar ne?
Jeste li čuli za vrtlog smeća na sjevernom Pacifiku? To je područje između Havaja i Kalifornije koje se prostire na površini većoj od 1,5 km 2 i gdje se nakuplja otpad koji pluta Tihim oceanom. Prilično zabrinjavajuća činjenica koja nas tjera da plastične proizvode isključimo iz svakodnevnog života!
Mikroplastika raspršena u okolišu također utječe na život mora, jer je ribe i ptice mogu lako unijeti. Plutajući na površini vode ili zakopane u pijesku, ove čestice morske ptice, kornjače i morski sisavci smatraju izvorom hrane, što predstavlja ozbiljnu prijetnju morskim staništima, divljini, flora i ravnoteža ekosustava.
Jeste li znali da je oko 700 vrsta morskih životinja pogođeno morskim otpadom, uglavnom plastikom? Prilično alarmantan problem koji i dalje brine mnoge organizacije koje sve češće organiziraju čišćenje plaža. Osim što gutaju plastične proizvode, morske životinje postaju i žrtve zapletenosti. Prema Greenpeaceu, to su sve poznate vrste morskih kornjača, 54% morskih sisavaca i 56% morskih ptica.
Živi ekosustavi koji dišu i u kojima živi 25% morskog života, koraljni grebeni nestaju zbog pretjerane upotrebe proizvoda od plastike, koji najčešće završavaju u oceanu. Proučavajući 159 koraljnih grebena u azijsko-pacifičkoj regiji, znanstvenici su otkrili prisutnost 11,1 milijarde plastičnih predmeta isprepletenih među koraljima. Plastika lišava grebene kisika i svjetlosti i oslobađa toksine koji napadaju bakterije koje zauzvrat ubijaju lijepe koralje.
Štetni učinci BPA na ljudsko zdravlje
BPA (bisfenol A) je kemikalija koja se koristi u proizvodnji plastike od šezdesetih godina 20. stoljeća i koja vrlo često dolazi u izravan kontakt s hranom. Brojne studije dokazuju da BPA djeluje s estrogenim receptorima koji mogu uzrokovati endokrine poremećaje, naime žensku i mušku neplodnost, preuranjeni pubertet, rak dojke i prostate te sindrom policističnih jajnika. Stoga pažljivo pročitajte naljepnice i pogodujte samo proizvodima s oznakom "BPA Free".
BPA uzrokuje urođene nedostatke i pobačaje
Kao što je gore spomenuto, BPA može negativno utjecati na ženski reproduktivni sustav uzrokujući kromosomske i urođene nedostatke, kao i pobačaje. Sveučilišni su istraživači otkrili da su majmuni izloženi BPA pokazivali znakove reproduktivnih abnormalnosti, što je povećavalo rizik od pobačaja ili potomstva s Downovim sindromom.
Bisfenol A opasan je za djecu
Nedavno istraživanje otkriva da bi uporaba plastičnih posuda za čuvanje ili zagrijavanje hrane u mikrovalnim pećnicama mogla predstavljati potencijalni zdravstveni rizik za djecu. Bisfenol A može poremetiti hormone, rast i razvoj, istovremeno povećavajući rizik od pretilosti kod djece. U tom smislu mnogi liječnici savjetuju roditeljima da izbjegavaju upotrebu plastičnih posuda, posebno za grijanje hrane.
FYI, BPA je nadaleko poznat kao endokrini disruptor i može čak komunicirati s metabolizmom.
BPA utječe na rad štitnjače
Bisfenol A ima sposobnost mijenjanja hormona štitnjače čija je funkcija regulirati energiju u tijelu. Prema studiji objavljenoj u International Journal of Environmental Research and Public Health, BPA je usko povezan s autoimunim poremećajima poput Hashimotove bolesti.
Plastični proizvodi koji sadrže BPA povećavaju rizik od dijabetesa i srčanih bolesti
Izloženost kemikalijama koje remete endokrini sustav, poput BPA, može povećati rizik od dijabetesa. Ovaj organski spoj također može oštetiti srce, uzrokujući poremećaje poput aritmije i ateroskleroze.
Na crijeva djeluje i bisfenol A
Nedavno istraživanje pokazalo je da je BPA povezan sa sindromom iritabilnog crijeva utječući na metabolizam mikrobnih aminokiselina. Uz to, izloženost bisfenolu A povećava rizik od upale debelog crijeva.
Voda u bocama puna je mikroplastike
Kao što je već pojasnjeno, ptice miješaju mikroplastiku koja pluta na površini vodnih tijela s hranom, što utječe na njihovu dobrobit. Ali jeste li znali da su te čestice prisutne i u boci s vodom? Dakle, evo još jedne činjenice koja će vas nagnati da se odreknete proizvoda od plastike. Nedavno istraživanje provedeno na 259 boca vode 11 različitih marki pokazalo je da oko 93% njih sadrži plastičnu kontaminaciju. Umjesto toga, preferirajte boce od nehrđajućeg čelika.
Ftalati su sposobni usporiti razvoj mozga
Studija objavljena u Journal of Neuroscience otkrila je da ftalati mogu mijenjati mozak štakora. Uz to, tim je otkrio da bebe žena koje tijekom trudnoće jedu hranu obogaćenu ftalatima imaju ozbiljan nedostatak neurona i sinapsi u medijalnoj prefrontalnoj kori. To remeti kognitivne funkcije poput memorije, donošenja odluka, sukoba, otkrivanja pogrešaka i tako dalje.
Plastični proizvodi promiču Alzheimerovu bolest
Plastika potiče stvaranje otrovnih proteina mozga koji su usko povezani s razvojem Alzheimerove bolesti, objašnjava dr. Jennie Ann Freiman. Prema njezinim riječima, mozak ljudi s ovom bolešću prepun je plastičnih čestica.
Mogu li cipele biti otrovne?
Budući da su vrlo moderne, plastične cipele doista mogu uzrokovati dugoročne zdravstvene probleme. Znanstvenici su otkrili da japanke i sandale na bazi plastike imaju "uznemirujuće koncentracije" štetnih kemikalija, naime ftalata.
Uklonite plastične posude za hranu!
Općenito, sama plastika ne predstavlja zdravstveni rizik. Umjesto toga, kemikalije su sadržane u njima i čiji je cilj učiniti materijal fleksibilnijim i otpornijim. Uz upotrebu, ti se spojevi postupno počinju razgrađivati, migrirati u hranu i zato se pojavljuju na našim tanjurima. O čimbenicima poput vrućine i masne i slane hrane koji doprinose starenju posude, da i ne govorimo. Da biste vodili zeleni i zdrav život, razmislite o zamjeni plastičnih proizvoda za staklene.
Plastična prašina u našim obrocima?
Prema znanstvenim istraživanjima sa Sveučilišta Heriot-Watt, ljudi će vjerojatno progutati više od 100 mikročestica plastike uz svaki obrok, bez obzira koliko im je dom čist. Dolaze iz sintetičkih tkanina i presvlaka koje se miješaju s prašinom i konačno završavaju na našim pločama. Stručnjaci kažu da osoba godišnje može progutati do 68 000 potencijalno opasnih plastičnih vlakana.
Kozmetički proizvodi također imaju negativan utjecaj na okoliš
Plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu nisu jedini koji zagađuju okoliš. Milijarde bočica šampona i regeneratora bace se svake godine širom svijeta. Stoga nimalo ne čudi što sve češće nailazimo na ekološku ambalažu.